amalinks wokungena

Breaking News

Abanye Abalimi Bathi Bazatshaya Inala Kube Labanye Abangalimanga Lutho Lonyaka


Abanye abalimi eNtabazinduna balime umumbu
Abanye abalimi eNtabazinduna balime umumbu

Ukuna kwezulu elinengi lonyaka sokunike abanye abalimi ithemba lokuthi bazathola isivuno esithe xaxa kwezinye izigaba zelizwe loba nje kulabathi abalimanga lutho ngoba bathandabuza ukuthi izulu lalizakuna kuhle kulandela isomiso esikhulu nyakenye esasidalwe yisikhudumezi somkhathi ese-El Nino. Kulabanye njalo abakhala ngemikhuhlane yezifuyo lemihogoyi edla umumbu lezinye izilimo zabo.

Kuluhlaza tshoko, izifuyo kukhanya sezinonile njalo izakhamizi ezinengi zilimile lanxa ezinye zingalimanga ngemfanelo ngoba izilimo zihlaselwa yimkhuhlane kodwa kukhona okuncane ezizakuvuna. Owayengumbalisi wathatha umhlalaphansi ekhala ngeholo elincane, uMnu Solomon Ncube, uthi wabona ukuthi engenza imali engcono engumlimi wasekufundela.

"Ngilapha ke ngilime khathesi ngifake ionion la, mina ngifunde sengirithayile ngo 2016 ngangingumbalisi ngifiundise ezikolo ezinengi about 10 schools ngacina sengjsemadlelweni la

Lanxa ekhangelele ukutshaya inala lonyaka uNcube uthi abantu abalamali yokuthenga isivuno sakhe.

"IMarket yalapha abantu abathengi balokuzingadana kwabo okuncane so some cases ngiyangiwuthwala ngiwuse edolobheni. Last week ngikhe ibilebile leli, ngeTuesday last week ngikhe ama pale angu 3 awebilebile sawathengise edolobheni so namuhla sokufuna ukutshaywa ngokuyi flue okoyifungus so ngispreyile. Izimali zokuthenga ama pesticides, yibo ubunzima engilabo sibili okuzwayo."

UMnu. Gawu Ngulube laye ebelime okuzwayo lonyaka kodwa impehlane sisidla izilimo zakhe ikakhulu umumbu.

"Kodwa ke lokhu yibudle yibudle angithi uyabona ukuthi kwenzani, yibudle lobu obukhona". But sesingani saphiwa umuthi sizakuspreya.

Inengi lezakhimizi lilime izilimo ezitshiyeneyo. UMnu. Mandla Masuku ulime iSunflower

"Lonyaka izulu line kakhulu sibili lasincitsha ithuba lokuhlakula njengoba ubona ukhula lunje. Kungcono akusoze kufane kulakumnyaka ophelileyo, kumnyaka ophelileyo asizange savuna ngitsho. Lonyaka sizadobhadobha.

Ngaphandle kokulima kulabanye abenza inhlelo ezitshiyeneyo zokuziphilisa eNtabazinduna. UNtandoyenkosi Dube ngosakhulayo oleminyaka yokuzalwa engamatshumi amabili lanhlanu - 25, yena ngumfuyi omkhulu wenkukhu azithengisa koBulawayo. Uchaza kabanzi ukuthi uzifuya njani.

"Into eyenzakalayo ma efika amatsiyane lapha first day kumele afike athole umlilo laphana ukhona, kubasiwe umlilo kugudumala, umlilo ubaso eChimney leyana, then siwubasa singaphandle ngale sikhwezela singaphandle. Then lapha siyabe sifakile ukudla kulama plastic nxa kusesekuncane kungena first day siyafaka amaplastic kudlele phezukwama plastic then day 3 siyakhipha amaplastic siyakufakela umnganu yakho. Then umlilo uyabaswa for 2 weeks, kubaswela umlilo.

Abafuyileyo labo bakhala ngomkhuhlane womkhono lenyongo ohlasela inkomo esinqintini seMguza. UMnu. Nhlanhla Ngulube sehle waquma inkomo yakhe ehlaselwe ngumkhuhlane angawaziyo.

"Ibizo lawo sibili sizama ukuwu reseacher, angikabi wazi kahle kahle kodwa vele umkhuhkane wakhona kuthiwa ungabona uphuma igazi ngamakhala vele osokusenzela kutsho ngaphakathi ngapha iyabe vele sokuphekekile, iyapheka ezangaphakathi umkhuhlane wakhona uqala ngaphakathi. Ungayibona isikhipha igazi ngamakhala sokumele uthele ingqamu iyabe isiphelelwe ngamandla, iyabe isiqhuqha, ayisakhoni kuhamba.

Ukuna kuhle kwezulu lonyaka sokunike ithemba inengi labantu abathi indlala bazayizwela komakhelwane. Izifuyo lazo seziqolotsha ngenxa yezulu elinengi elivuselele amadlelo.

Forum

XS
SM
MD
LG