amalinks wokungena

Breaking News

Uzulu Uzavotela Abatsha Na Kukhetho Olukhulu Oluzayo?


A voter casts his ballot in the general elections in Harare, Zimbabwe, July 30, 2018.
A voter casts his ballot in the general elections in Harare, Zimbabwe, July 30, 2018.

HARARE - Ibandla leZanu PF lelikhulu eliphikisayo eleCitizens Coalition for Change alabatsha abanengi abazancintisa lonyaka kukhetho lokudinga amakhansila lamalunga edale lephalamende.

Abalandela ezombusazwe bathi kuzakuba nzima ukuba abatsha laba benqobe kukhetho oluzayo ngenxa yokusilela kwemali lokunye okokukhankasela ukhetho lolu oluzaqhutshwa mhlaka 23 Ncwabakazi.

Omunye wabasakhulayo ozancintisa kukhetho lolu nguPashor Rafael Sibanda, ozamela ibandla leCCC kukhetho lwamalunga edale lephalamende eCowdray Park koBulawayo.

Uthi ulethemba lokuthi uzanqoba loba engelamali eyeneleyo yokukhankasela ukhetho lolu.

“Kubuhlungu ngoba abantu esincintisana labo bathatha imali kahulumende beyisebenzisa, besithi mhlaumbe bazanqoba kuthetho. Kodwa thina sisuka ebantwini, asila mandla okutshontsha leyi mali. Okubalulekileyo yikuthi abantu inkokheli yabo bayayazi.”

UAdmire Masikati, omutsha ozamela ibandla leZanu PF kukhetho lwamalunga edale lephalamende eMzilikazi-Mpopoma, uthi imikhankaso yakhe izagxila emalini ephethwe libandla lakhe.

“Liqiniso ukuthi thina sithola uncedo kubandla lethu, kodwa wona amanye amabandla afana leCCC athola uncedo kunhlanganiso ezisebenza zizimele zodwa, okutsho ukuthi sonke sile ndleko, siyafana. Kutshengisa njalo ukuthi iZanu PF libandla elihlelekileyo, elizinceda njalo ngemali ezibhadalwa ngabasekeli balo.”

Loba ebhekane lohlupho lwemali, uSibanda uthi ulethemba lokuthi uzanqoba uSikhwicamfundo Mthuli Ncube, umgcinincebo kahulumende, ongene kukhetho lolu eCowdray Park lapho angahlali khona.

“Abantu basegcekeni: bathi kumnyama, kubomvu; kumbe ngile mali kumbe angila, bathi ngingene ngibe nguMember of Parliament. Mina ngazalelwa, ngakhulela lapha eCowdray Park, ngaya esikolo lapha njalo. Ngokunjalo, nxa abantu bengibona bathi ujaha lo uyathumeka, kungakhathalekile ukuthi imali ziyabe zingekho.”

UMayibongwe Mhlophe ngosakhulayo ohlala kontuntu ziyathunqa. Uthi kwesinye isikhathi kulabantu abathi kunzima ukuvotela abatsha abacatshangelwa ukuba kabalalwazi olujulileyo ngenswelo zikazulu.

“Kwesinye isikhathi uzathola ukuthi umuntu omdala uyabe engcono kulontanga ofuna ukuvotelwa, ngoba sekwazi okunengi phezu kwezombusazwe, kulalo osakhulayo. Kodwa nxa yena osakhulayo ezenelisa ukuthi akhe isigaba, ngingamnika ivoti, kodwa nxa ngibona ukuthi sekhulelwa ngomdala, ngingavotela omdala wakhona.”

Olwela amalungelo abasakhulayo njalo, uNkosikazi Sichelesile Mguni, uthi kuqakathekile ukuba abatsha bekhethe abanye babo kukhetho oluzayo.

“Umuntu ozwisisa izidingo zethu njengabasakhulayo, ngumuntu osakhulayo. Lapho bekhankasa, siyazwisisa abakutshoyo ngoba lathi singabontanga. Kuba nzima ukuthi umuntu omdala ekhulume indaba zabatsha ngoba siyabe sesisithi ingxenye yikudinga usekelo kuphela. Yikho ngibona ukuthi masifakeni umuntu omutsha phambili ngoba nxa sehlezi ephalamende, siyabe sikwazi ukuthi uzamela ukuthi lathi sithuthuke.”

UMnumzana Methuseli Moyo, ingcwethi ecubungula ezombusazwe njalo ofundisa ekolitshini leNational University of Science and Technology, uthi ulethemba lokuthi bazanqoba abasakhulayo kukhetho oluzayo.

“Ontanga kukhanya sebekhulile njalo sebeyizwisisa indaba yezombusazwe; okuthembisa ukuthi benganqoba. Kodwa akusoze kube lula ngoba nxa amajongosi edonsa lenkabi ezindala, lezi nkabi sezikwazi umfolo lendima, njalo bengabakhulela abatsha kwezinye indawo. Kodwa ekucineni sithemba bazabakhona ontanga abazaphutsha ukuze bancedise uhulumende lephalamende ukuthi bekhangele ukuthi izifiso zabancane ziyenziwe nguhulumende.”

Kulabantu abakhuthaza abatsha ukuba bengene ngobunengi babo kumakhansili lakudale lephalamende lapho okulabanye abantu asebehlale ezigabeni ezitshiyeneyo okwesikhathi eside. Bathi lokhu yikho okwenza kungabi lentuthuko ekhanyayo eZimbabwe.

Forum

XS
SM
MD
LG